Općina Strizivojna jedna je od 35 općina na području Osječko-baranjske županije. Smještena je u jugoistočnom dijelu županije i prostire se na površini od 36,26 km², što čini 0,9% površine županije. Općinu čine naselja Strizivojna i Merolino Sikirevačko, a administrativno se sjedište općine nalazi u Strizivojni.
Strizivojna ima najdužu ulicu u Republici Hrvatskoj; to je Ulica braće Radića koja je duga 7,8 kilometara, a ime nosi od 1945. godine.
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Općina Strizivojna tek svojom sjevernom granicom graniči s prostorom Osječko-baranjske županije, odnosno gradom Đakovom, dok je na jugozapadu i jugoistoku okružena prostorom Brodsko-posavske županije, odnosno općinama Vrpolje, Velika Kopanica i Gundinci. Na istoku, odnosno sjeveroistoku općina Strizivojna okružena je područjem Vukovarsko-srijemske županije, odnosno općinom Stari Mikanovci.
STANOVNIŠTVO
Prema popisu stanovništva iz 2011., općina Strizivojna ima 2.525 stanovnika, od čega je 1.271 (50,3%) muškarac i 1.254 (49,7 %) žene. U odnosu na 2001., broj je stanovnika manji za 234. Svi stanovnici smješteni su na području naselja Strizivojna.
Hrvati čine 99,49% stanovništva općine Strizivojna, Srbi 0,28%, Albanci 0,16%, Crnogorci 0,04%, a nepoznato je 0,04%. Najveći broj stanovnika općine Strizivojna, 2.483 (98,34%) su katolici. Pravoslavci čine 0,44% stanovništva, ostali kršćani 0,24% te muslimani 0,32%. Ateista i stanovnika koji nisu vjernici je 0,12%, onih koji se nisu izjasnili 0,83%, a nepoznato 0,04%.
VODNO GOSPODARSTVO
Općina Strizivojna, prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama – ustrojstvu vodnog gospodarstva, pripada vodnom području sliva Save. Odlukom o utvrđivanju slivnih područja općina Strizivojna pripada slivnom području Biđ-Bosut. Ukupna površina Biđ-Bosutskog polja je 3.642 km², od čega je u Republici Hrvatskoj 3.001 km².
POVIJEST NA PODRUČJU OPĆINE
1830. osnovana je škola u Strizivojni.
15. kolovoza 1883. na željezničkoj stanici Strizivojna-Vrpolje rođen je poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović.
10. siječnja 1928. u Strizivojni je osnovano Hrvatsko pjevačko društvo Srrossmayer.
30-ih godina 20. stoljeća na željezničkom kolodvoru Strizivojna –Vrpolje živio je Zvonko Monsider- jedan od najboljih nogometnih vratara kluba Maksimir
Od 1997. djeluje Udruga za zaštitu prirode i kulturne baštine «Različak».
1998. u Strizivojni je osnovano Književno društvo «Mitar Dragutinac».
1998. tiskana je prva knjiga o Strizivojni pod nazivom Zbornik radova- Strizivojna (Škola u Strizivojni 1830.-2000.,izdavač: OŠ «I. Brlić-Mažuranić»,2000.)
KULTURA
Strizivojna ima i nekoliko svojih pjesnika:
- Marija Mesaroš
- Franjo Džakula
- Đuro Antun Perić
- Paško Džaja
Strizivojna ima i nekoliko likovnih umjetnika:
- Arpad Franjo Mesaroš
- Petar Jarm
- Ivan Luketić
- Branko Milinović
- Predrag Validžić
- Dario Kunce.
Dječji festival “Stribor” jedna je od najreprezentativnijih kulturno-zabavnih manifestacija u mjestu.